U tijeku su prijave na stručne seminare za stručnjake odgojno-obrazovnih i pomagačkih profila (pedagozi, psiholozi, soc.radnici, edukacijski rehabilitatori, liječnici, učitelji i nastavnici…) koji u svom radu provode individualni i grupni rad s djecom, mladima i odraslim klijentima. Svrha je razvijanje kompetencija za savjetodavni rad – i pružanje stručne podrške zaštiti mentalnog zdravlja.

– “Trening savjetodavnih vještina” (5 dana) – početak 14. studenog 2025.g. – seminar je namijenjen razvoju savjetodavnih vještina i unapređenje i usavršavanje savjetodavnog rada. Provodi se u mjesečnom ritmu, a obuhvaća teme: tijek i faze savjetodavnog razgovora, vještine istraživanja teškoća, postavljanja ciljeva, traženja rješenja, te rad s klijentima s problemima na planu samopoštovanja, regulacije ljutnje i potištenosti. Cijena = 500€.

-“Upravljanje emocijama” (2-dnevni seminar) – 21. i 22. studenog 2025.g. – mladi imaju sve više teškoća na planu mentalnog zdravlja (porast anksioznih i depresivnih teškoća, samoozljeđivanja, suicida, ovisnosti…) i potrebna im je pravodobna i strukom i praksom utemeljena podrška na planu uspješnije emocionalne reguliranosti, nošenja s frustracijom i stresom te neugodnim emocijama (ljutnja, potištenost, strahovi). Svrha ovog seminara je educirati stručnjake u vještinama ključnim za emocionalnu i ponašajnu regulaciju mladih, u svrhu učinkovitije prevencije i podrške u radu s djecom, mladima i roditeljima. Cijena = 200€.

ZA VIŠE INFORMACIJA I PRIJAVE – KONTAKT MAIL: jorehovec@gmail.com  

Prema dogovoru organiziramo radionice i/ili predavanja za nastavnička vijeća, županijska vijeća, te organiziramo edukacije prilagođene specifičnim potrebama naših korisnika.

DOJMOVI SUDIONIKA:

“Seminar mi je bio izvrstan. Dobila sam mnogo praktičnih saznanja, a i zanimljivih iskustvenih vježbi za osobni rad na sebi! Dobro strukturirano i organizirano vrijeme i zanimljiv izbor tema. Preporučam svima koji rade s mladima.”, Maja Sedmak, prof.psihologije

„Edukaciju preporučam svim svojim kolegama, onima koji su tek počeli raditi i onima koji rade već dugo. Bilo da se radi o učenju novih vještina, ili nadogradnji već postojećih znanja-ovo je odlična prilika rada „na sebi“. Iskreno sam uživala na svakom modulu edukacije, i iz nje izašla definitivno bogatija, osobno i profesionalno. Hvala voditeljici.“, Maca Arlov Bokan, dipl.soc.radnik, Dom DUGA Zagreb

„Trening je odličan i često svima pričam kako je to jedna od rijetkih edukacija gdje sam bila baš zadovoljna sa svime, što korisnošću, što odnosom, što ekipom, organizacijom, cijelim pristupom!” (Maja Greganović, pedagoginja)

„Hvala Vam za lijepo preneseno znanje, strpljenje i razumijevanje. … Bilo je uistinu zadovoljstvo učiti od Vas.” (Valentina Pavković, pedagoginja)

„Sve pohvale i sve u superlativu za organiziranu edukaciju, voditeljicu edukacije Jadranku Orehovec, koja nas je izuzetno profesionalno i s puno topline provela kroz svih 5 seminara Treninga, kao i za predivne kolegice koje su sačinjavale grupu. Užitak profesionalnog i osobnog rasta i razvoja!” – Dubravka Nemanjić, prof. defektologinja

„Uživala sam u svakom trenutku jer Jadranka suvereno vlada terenom na kojem se ubrzo svi sudionici osjećaju ugodno i opušteno. U takvoj atmosferi i predivnom prostoru nesebično i s lakoćom prenosi svoje znanje i iskustvo stečeno predanim radom na sebi i s klijentima. Bilo je divno! Hvala Jadro na druženju i ovom iskustvu! Silvana Rakocija, specijalistica kliničke psihologije

„Uživala sam u “ubiranju”raznih praktičnih znanja i vještina od vrhunskog profesionalca, naše Jadranke koja nas je sa lakoćom provela kroz ovu mini edukaciju sa maksimalnim učinkom… Potenciranim svim pomagačkim zvanjima i znanjima mladih kolegica “ubiranje” je bilo na najjače… Nadam se “naprednom” druženju jednog dana…a do tada hvala svima na svemu…” – Ružica Čanić, dr.med, ravnateljica ZZJZ Ličko-senjske županije

„Edukacija “Trening savjetodavnih vještina” puno je više no što sam naziv govori. Naime, obzirom na sve druge edukacije koje sam prošla, a koje su više/manje temeljene na frontalnom predavanju, priznajem, očekivala sam da će i ova edukacija biti slična. Mea culpa mojim očekivanjima. Potpuno, potpuno suprotno, ni malo slično već viđenom.

Ova edukacija namijenjena je svima onima koji su na putu da postanu osvješteni, mislim na “probuđeni”, dio sebe probuditi koji je rob navika, ustaljenih i nametnutih, ukorijenjenih obrazaca… Veliko hvala Jadranki koja nam je kroz sve naše zajedničke petke na vrlo jednostavan način približila dio svoje prakse. Dozvolila nam da budemo ono što jesmo, da se stavljamo u razne uloge životnih situacija i na taj način izvučemo iz sebe ono godinama uspavano u nama, a što je naprosto trebalo izaći van. Hvala ekipi uz koju sam iz mjeseca u mjesec spoznavala kako smo svi jedno, kako smo povezani energetskim nitima i kako se zaista možemo čuti i kada ne pričamo. Vjerujem u nastavak edukacija jer u moru svega što nas okružuje, pronaći put do sebe, a samim tim i do drugoga od velikog je značaja.” (Nataša Pavić, stručna suradnica rehabilitatorica)

VODITELJICA EDUKACIJA je Jadranka Orehovec, specijalistica kliničke psihologije, s edukacijama i tečajevima u različitim psihoterapijskim pravcima (Kognitivno bihevioralna terapija, Realitetna terapija, Shema terapija, Mindfulness…). Iskusna je u osmišljavanju i provedbi edukacija za stručnjake različitih profila, vođenju iskustvenih i psihoedukativnih grupa i provedbi individualnih psiholoških tretmana i savjetovanja. Surađivala je u provedbi edukacija, seminara i predavanja s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Psihološkim centrom TESA i nizom drugih škola, domova i centara socijalne skrbi.

Sve upute i prijedloge, potrebe za edukacijom pošaljite na jorehovec@gmail.com

Objava Stručni treninzi i seminari pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

zadovoljstvo mi je pozvati vas na uključivanje u NAPREDNI Trening savjetodavnih vještina. Grupa je namijenjena stručnjacima koji su prošli osnovnu edukaciju Trening savjetodavnih vještina i žele se dalje usavršavati u umijeću savjetodavnog rada.

Rad će se odvijati kroz 4 susreta. Uz brušenje dosadašnjih vještina u programu planiramo dodatni rad na naprednim vještinama savjetovanja (integracija iz različitih modela). Bavit ćemo se i temama regulacije emocija i ponašanja, s naglaskom na anksiozno-depresivne smetnje i burne reakcije klijenta.

I dalje je naglasak na kombinaciji edukativnog i praktičnog rada i uvježbavanju stečenih znanja i tehnika u ugodnom i podržavajućem grupnom kontekstu. Rad je interaktivan – kroz igranje uloga, diskusiju, uvježbavanje vještina, proradu i superviziju slučajeva iz prakse i razmjenu iskustava, rad na sebi.

U radu kombiniramo rad na vještinama, sa supervizijom i prikazom slučajeva polaznika.

Grupa će se održati u ritmu 1 mjesečno, petkom, od 9-17h, u novom prostoru Savjetovališta Taura, na adresi Medulićeva 40. Početak rada je 04. travnja 2025.g.

Rad se odvija u manjim grupama i broj polaznika je ograničen. Prijave su otvorene do utorka, 25. ožujka 2025.g., do kad možete poslati popunjenu PRIJAVNICU na mail jorehovec@gmail.com

Kotizacija za prvu grupu, uz 10% popusta iznosi ukupno 360€. Moguće je platiti u 2 rate.

VODITELJICA EDUKACIJE je Jadranka Orehovec, spec. kliničke psihologije, educirana u Kognitivno – bihevioralnoj terapiji, Shema terapiji i Realitetnoj terapiji. Voditeljica je do sad osmislila i vodi uspješnu edukaciju Trening savjetodavnog razgovor, te Depresivnost mladih. Iskusna je u provedbi individualnih psiholoških tretmana i savjetovanja, vođenju iskustvenih i psihoedukativnih grupa, te supervizija.

Za sve informacije možete poslati upit voditeljici na mail jorehovec@gmail.com, te putem 098 180 97 23.

Veselim se ponovnom viđenju i nastavku zajedničkog rada!

Srdačan pozdrav,

U Zagrebu, 26. veljače 2025.g.

Jadranka Orehovec, spec. kliničke psihologije

Voditeljica edukacije

Objava Napredni TRENING SAVJETODAVNIH VJEŠTINA pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Potražite psihološku podršku! 

Savjetovanje i psihoterapija pomoći će vam nositi se s teškim osjećajima te postići dublji uvid u vlastite teškoće. Uvidi su praćeni proradom iskustava i radom na razvoju kapaciteta za samoprihvaćanje i promjenu.

Zato, potražite pomoć ako ….

–          …ste anksiozni, tjeskobni, doživljavate napadaje panike ili patite od kronične zabrinutosti i napetosti

–          …ste potišteni, depresivni, bezvoljni, obeshrabreni

–          …osjećate se loše u svojoj koži , nesigurni ste i sumnjate u sebe

–          …senzibilni ste i osjećate unutarnja previranja i nestabilnost

–           …ne znate upravljati vlastitom ljutnjom

–          … imate narušene odnose i teškoće uspostavljanja bliskosti

–          …ne se znate zauzeti za sebe

–          …osjećate se „zaglavljeno“ i ne znate kako pokrenuti svoj život nabolje

–          ….želite bolje razumjeti sebe i ostvariti osobni razvoj

 Terapija se se provodi integrativnim tehnikama iz različitih psihoterapijskih pravaca (Shema terapija, Kognitivno-bihevioralna terapija, Realitetna terapija…).

Trajanje seanse je oko sat vremena.

Cijena = 60€/ po seansi.

Upiti i dogovori: jorehovec@gmail.com

Objava Psihološko savjetovanje pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

• ubrzan puls, lupanje ili preskakanje srca
• ubrzano disanje (hiperventiliranje), osjećaj teškoća disanja i ostajanja bez daha
• osjećaj gušenja i stiskanje u prsima
• glavobolja
• osjećaj slabosti, vrtoglavice, nesvjestice
• trnjenje i obamrlost u tijelu, pogotovo rukama i nogama
• valove vrućine i znojenja, ili drhtanja
• mučninu
• osjećaj da morate ići na wc
• osjećaj nestabilnosti (“čudan” doživljaj sebe ili okoline)
• osjećaj da gubite kontrolu i da će se dogoditi nešto strašno

Zbog straha ste počeli izbjegavati neke situacije (gužve, odlaske u velike dućane, vožnje tramvajem, autobusom..)? Ili u njih odlazite s velikom neugodom i u pratnji osobe s kojom se osjećate sigurno?

Stalno iščekujete i pribojavate se novog napada?

Pretragama je isključen somatski uzrok tegoba? 

Vjerojatno patite od paničnog poremećaja.

Kako nastaje panika?

Koliko god neugodne bile, ove tjelesne reakcije su dio prirodne alarmne reakcije tijela u emociji straha. Ta je reakcija evolucijski razvijena i nastaje u situacijama opasnosti da bi pripremila tijelo za “bijeg ili borbu”. Brže dišemo tako da kisikom bolje opskrbimo mišiće, srce ubrzano kuca da krv brže kola i opskrbi mišiće, mišići se ukoče u spremnosti za akciju, … Sve ovo nam je korisno za preživljavanje u stvarnoj opasnosti.

No tijekom panike se ove reakcije javljaju bez postojanja stvarne opasnosti. To je lažni alarm – kao kad se preosjetljivi auto-alarm pogrešno aktivira na bezopasan signal (jači vjetar) kao da je prijeteći. Neki od nas imaju osjetljivije alarmne sustave koji se lakše lažno aktiviraju. Neki su skloniji opaziti tjelesne znake i protumačiti ih kao prijeteće, pa upadnu lakše u začarani krug koji održava panične smetnje.

Tako se početna prirodna tjelesna senzacija, ili lagana tjeskoba pojačava daljnjim paničnim mislima kako ste u velikoj opasnosti„Događa se nešto strašno“, „Nešto nije u redu sa mnom“…. (da ćete umrijeti, poludjeti, doživjeti infarkt, izgubiti kontrolu…). Normalno je paničariti u situaciji kad osjećamo da nam se nešto grozno događa. Tijelo samo reagira na ono na što ga je vaš um pripremio – da dolazi velika opasnost.

Začarani krug

Zato često pobjegnete iz situacije u kojoj ste osjetili paniku (izjurite iz trgovine, tramvaja…) i odete na mjesto gdje se osjećate sigurno. Možda ste tako uvjereni da ste u opasnosti da zovete hitnu pomoć.

Normalno da bi svatko htio izbjeći ovo stanje, pa počnete izbjegavati slične situacije u budućnosti, nikud ne idete bez “sigurne osobe”, ili radite neke stvari da bi se osjećali sigurnije (nosite sa sobom bocu s vodom ili tabletu za smirenje, prestanete piti kavu…).

Zatim stalno skenirate tjelesne senzacije i provjeravate “je li sve u redu” ili ponovno počinje napad. Svaki opaženi osjet panično tumačite kao znak “Evo opet kreće”, “Nešto se užasno događa”…

Upravo ova hipervigilnost, panične misli i ponašanja izbjegavanja stvaraju začarani krug u panici i održavaju i izazivaju nove panične smetnje.

Kako si možete pomoći?

Znajte da je panika lažni alarm

Simptomi panike nisu znak da nešto ne valja, nego su “dobra reakcija u krivo vrijeme”, tj. lažni alarm koji se javlja kad nema prave opasnosti. Taj je alarm neugodan, ali nije opasan. Funkcija straha je zaštiti vas, a ne vam nauditi. Kad to znate možete prekinuti začarani krug paničnih misli koji vodi u spiralu panike.

Kontrolirajte disanje

Ubrzano disanje vodi do hiperventilacije koja pojačava daljnje neugodne tjelesne senzacije i panične osjećaje. Zato polako udišite kroz nos, uz dulji izdisaj kroz usta. Pomaže lagano odbrojavati u sebi prilikom udisaja – izdisaja.

Koristite distrakciju

Na početne znakove smetnji usmjerite pažnju na objekte u svojoj okolini. Nabrojite sve zelene objekte, prebrojite koliko osoba oko vas nosi naočale… Opisujte ono što vidite u okolini ili se mentalno zaokupite jednostavnim zadacima.

Primijenite umirujući samogovor

Podsjetite sebe da ste sigurni, da se ništa strašno ne događa: ”Samo mirno”, “Proći će”, “Prošao sam to i prije”…  Jer istina je da koliko god teška bila, panika u jednom času prestaje.  Ljudi ne polude ni umru od napada panike.

Ne izbjegavajte situacije u kojima postajete anksiozni

Izbjegavanje održava i pojačava smetnje. Zato nemojte koristiti izbjegavanje – nego se postepeno izložite situacijama koje bude anksioznost. To je najbolji način da se uvjerite da se početna anksioznost uskoro smiruje, te se zapravo ništa strašno ne događa.

Poradite na svojim emocionalnim tegobama

Prvi panični napadaji nekim osobama počinju u periodima stresa, porasta odgovornosti i pritisaka, separiranju i prekidu važnih odnosa, prelasku u novu životnu fazu… Često ti simptomi ukazuju na dublje emocionalne konflikte na kojima osoba treba raditi radi uspostavljanja ponovnog balansa i kvalitete života.

 Ako se i dalje teško nosite sa smetnjama, potražite stručnu pomoć. Kognitivno-bihevioralna terapija je najučinkovitija u tretiranju ovog tipa smetnji. Obratite nam se s povjerenjem radi psihološke procjene smetnji i provedbe KBT tretmana. 

Cijena 1 termina: 250kn

Jadranka Orehovec, specijalistica kliničke psihologije

Objava Upomoć, hvata me panika! pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Napredna grupa Treninga savjetodavnih vještina namijenjena je stručnjacima koji su prošli početni Trening i žele se dalje usavršavati i osnaživati za nošenje s izazovima savjetodavnog rada.

Rad će se odvijati kroz 3 susreta. Uz brušenje dosadašnjih vještina u programu planiramo dodatni rad na naprednim vještinama savjetovanja (prema integrativnim modelima savjetovanja). I dalje je naglasak na praktičnom radu i uvježbavanju stečenih znanja i tehnika u ugodnom i podržavajućem grupnom kontekstu. Rad je interaktivan – kroz igranje uloga, diskusiju, uvježbavanje vještina, proradu i superviziju slučajeva iz prakse i razmjenu iskustava, rad na sebi. Polaznici nakon svakog susreta dobivaju edukativne sažetke, te materijale korisne za neposredni rad.

Grupa će se održati u ritmu 1 mjesečno, petkom, od 9-16.30h, u prostoru Savjetovališta Taura, kod Kvatrića (Heinzelova 4). Početak rada planira se za 20.svibnja 2016.g. 

Planirani termini održavanja susreta:

1.susret –  20.svibnja 2016. (petak)

2.susret –  17.lipnja 2016.  (petak)

3.susret –  04.srpnja 2016. (ponedjeljak) 

Rad se odvija u manjim grupama i broj polaznika je ograničen.  Stoga je važno da nam čim prije, a najkasnije do četvrtka, 28.04. 2016. prijavite svoje sudjelovanje poslavši popunjenu PRIJAVNICU na mail      jorehovec@gmail.com   

Kotizacija iznosi ukupno 1.350,00kn i moguće je platiti u 2 rate. (Kotizaciju ćete uplatiti po informaciji voditeljice edukacije da ste primljeni u grupu.)

Za edukaciju će se tražiti 18 bodova (6 bodova/danu seminara) od strane Hrvatske psihološke komore. (Tako su bodovani dosadašnji seminari). 

VODITELJICA EDUKACIJE je Jadranka Orehovec, spec.kliničke psihologije, supervizant Kognitivno – bihevioralne terapije. Voditeljica je do sad osmislila i vodi uspješnu edukaciju Trening savjetodavnog razgovor, te Depresivnost mladih. Iskusna je u provedbi individualnih psiholoških tretmana i savjetovanja, te vođenju iskustvenih i psihoedukativnih grupa. 

Za sve informacije možete poslati upit voditeljici na mail jorehovec@gmail.com, te putem 098 180 97 23.

Veselim se ponovnom viđenju i nastavku zajedničkog rada!

Srdačan pozdrav,

U Zagrebu, 14.travnja 2016.g.

    Jadranka Orehovec, spec. kliničke psihologije

Voditeljica edukacije

Objava Trening savjetodavnih vještina – napredni pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Fašnik je prošao, maske su skinute i vraćamo se svojoj svakodnevici. Nakratko smo mogli biti tko god želimo: zla vještica, fatalna zavodnica ili macho cowboy i dozvoliti si „zločesti“ humor, seksualnu provokativnost ili dominantno ponašanje koje inače ne pokazujemo. Draž maskiranja je što se kroz igru, pod krinkom posuđenog identiteta (nakratko) oslobađamo vlastitih “zadatosti”.

No, i kad službeno maskiranje završi, u našim životima su i dalje prisutne brojne maske kojih smo više ili manje svjesni. One odražavaju različite aspekte nas samih i uloge koje zauzimamo ovisno o situaciji i slici koju imamo o sebi. U svom životu smo mi više od samo jednog lika i slika sebe uključuje više ideja o sebi. Pa smo (u nekom času nekome) razmaženi sin, vjeran prijatelj, zahtjevni partner, brižan brat, duša zabave, nemilosrdan šef…

Self prezentiramo u svakodnevnom životu izvodeći određene (socijalne) uloge po propisanom scenariju, a radi ostvarenja određenih ciljeva i željenih efekata kod publike. Stalo nam je da ostavimo određeni dojam kod drugih i da nas vide onako kako želimo da nas vide. (Strog sam šef pa svi naprave kako tražim i imam kontrolu, simpatičan sam i zaigran pa me svi vole i brinu o meni…). Nekad žongliramo s nekoliko uloga i to je ok dok smo svjesni uloga i ne držimo ih se kruto, te dok ti različiti aspekti nas nisu kontradiktorni i rascijepljeni jedni od drugih nego povezani u koherentnu cjelinu identiteta.

Neke aspekte sebe idealiziramo i postavljamo naprijed kao svoj centralni aspekt, dok druge odbacujemo, poričemo ili potiskujemo. Pokazujemo „ljepše“ i „jače“ aspekte sebe (pa ih još potenciramo) da bismo se svidjeli drugima, ali i da bismo se sami osjećali moćnije. “Sramotnije”, “slabije” aspekte sebe prikrivamo od sebe i drugih, iz straha da ćemo biti odbačeni, ismijani, poniženi ako pokažemo tu svoju ranjiviju stranu. Prezentirajući masku koju želimo da vide zaštitimo sebe, iz maske crpimo osjećaj kontrole, hladnokrvnosti i snage koju osjećamo da nam u cjelini nedostaje. Iza maske se krijemo i kroz nju komuniciramo pokušavajući na te načine dobiti ono što trebamo ili ublažiti uznemirujuće osjećaje ne potpunosti i slabosti.

Problem je kad ni mi sami više nismo svjesni dijelova sebe. Ili kad ih prikrivamo jer nisu u skladu sa selfom koji je prihvaćen i odobren, s onim kakvi želimo i nadamo se biti ili kakvi „moramo“ biti da bismo udovoljili drugima. No, nismo satkani samo od pozitivnih doživljaja i karakteristika. Mi smo sve to što jesmo: i nesigurni, sa strahom od bliskosti, sebični, avanturisti, povrijeđeni, zavidni, s lošim navikama… Nije lako pokazati svoje ranjivosti jer se tada osjećamo ogoljelo i stoga je razumljivo da te privatne i dublje aspekte sebe razotkrivamo u bliskijim odnosima nakon uspostave povjerenja. Važno je ipak da ih sami poznajemo i ne zavaravamo sebe niti se odbacujemo zbog njih.  Ako se bojimo sebi priznati što osjećamo vjerojatnije ćemo te stvarne osjećaje maskirati drugima da bismo se zavarali da ne  osjećamo ono što osjećamo. Pa ljutnju na voljenu osobu prikrivamo pretjeranom brigom za nju ili pokušavajući je zabaviti glumeći klauna. Ove maske su vjerojatno bile korisne u nekom trenu života, no sad nas udaljavaju od samih sebe i uskraćuje za puniji doživljaj sebe i autentičnost. Nema punine dok ne dopustimo vidjeti sebe i biti viđeni.

Što je više maski i pretvaranja – više je lažnog selfa. Kad previše pokušavamo biti ono što mislimo da drugi žele – gubimo sebe. Kad pokušavamo biti sve za svakog – na kraju postajemo nitko. Maske nam mogu koristiti jer su i ogledalo unutarnjeg selfa. Ono što najjače u sebi poričemo nas određuje slično kako nas određuje ono što snažno  prigrljujemo. Skidajući i upoznavajući maske možemo bolje upoznati sebe.

Jadranka Orehovec, psihologinja

Objava Maske koje nosimo pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Dugo se hrvate s anksioznosti, potištenosti, narušenim samopoštovanjem i ne vidite kako si pomoći. Razmišljate o traženju psihološke pomoći, no niste sigurni bi li vam zapravo koristilo? Niste jedini. Evo iskustva ljudi koji su i sami oklijevali potražiti psihološku podršku, no na kraju su poduzeli sve da se izbore za zadovoljniji i ispunjeniji život.

“Prije 7 godina  doživjela sam prvi napadaj panike. Svakodnevno sam samu sebe sam krivila za to. Ali stvarnost je drugačija: napadaji panike izabrali mene. Ja sam izabrala biti hrabra i tražiti pomoć da mogu opet živjeti punim plućima. Ovim putem želim zahvaliti Jadranki koja mi je svojim znanjem, iskustvom i toplinom pokazala da je svaki problem rješiv ako uz sebe imaš pravu osobu koja ti je mentor i oslonac.  U terapiji sam osvijestila i spoznala o sebi puno toga što mi je uvelike pomoglo, olakšalo i uljepšalo život i pokazalo da postoji bolje sutra. :)” (A.B., napadi panike)

“Jadranka je prije svega divna osoba, topla i puna razumijevanja. Došla sam kod nje zbog više problema (anksioznost i napadaji panike zbog kojih više nisam normalno funkcionirala u svakodnevnom životu, emocionalne poteškoće zbog zdravstvenih problema, faks koji još nisam završila, narušeni odnosi s roditeljima) zbog kojih mi je život stajao na mjestu. Osjećala sam da se moram pomaknuti i da je vrijeme za promjenu. Pribojavala sam se terapije i oklijevala upustiti u sve to, bojala sam se da će biti preteško i to mi je bila zadnja opcija.

Terapija mi je jako puno pomogla. Danas radim stvari koje su mi nekad bile nemoguće, npr. voziti se neopterećeno i bez panike u tramvaju. U relativno kratko vrijeme napredak je velik i jako sam ponosna na sebe, a neopisivo zahvalna Jadranki. Puno sam toga naučila i spoznala, kako razmišljam o sebi, gdje još mogu napredovati, kako raditi na tome da poboljšam svoj život.

I nisam još gotova, imam još stvari na kojima želim raditi ali to je u redu, znam da ako zapnem uvijek mogu otići Jadranki (i sigurno još hoću) koja će me saslušati i pomoći. Sama ta spoznaja mi daje snagu da i dalje hrabro guram naprijed. Hvala Jadranka na svemu! :)” (Z.K., 30g, problemi s anksioznosti).

Objava Iskustva i dojmovi pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Kronična napetost i nervoza postali su vam uobičajeno stanje i više ste zaboravili kako uopće izgleda biti opušten. Ujutro se dignete umorniji nego što ste legli, kroz dan se vučete s osjećajem grča i nervoze i teško se fokusirate na zadatke pred sobom? Navečer se jedva smirite i zaspete, opterećeni brigama i osjećajem kako vam je život pun nervoze i stresa?

Shvatite sa zebnjom da ćete se razboljeti ako nešto ne promijenite.

Moram se opustiti! Da, ali kako?

Sada vam je “opuštanje” piće navečer, pušenje, “trpanje hranom”, ili tableta za glavobolju … Niste sretni jer te metode imaju svoju cijenu  (debljanje – novi izvor stresa, potencijalni razvoj ovisnosti…)  Zakopate u rad, furate se na adrenalin i pretvarate sve je u redu, a ispod kucka strah “puknut će me infarkt”. Provedete večer pred TV-om, od čega se iza osjećate još ispraznije.

Opuštanje vam se čini luksuz koji si ne možete priuštiti. Nažalost ljudi katkad priželjkuju da se razbole da bi imali opravdanje da se odmore. Često ih tek kriza (zdravstveni problemi, značajni životni stresori i promjene) potakne da nešto poduzmu i dovedu si život u ravnotežu.

Nemojte čekati takve situacije! Pokrenite se već sada i poradite na razvoju vještina opuštanja i tehnika suočavanja sa stresom. Za početak, znajte da je opuštanje više od podizanja nogu pred TV-om.

Opuštanje je vještina koju možete naučiti

Nije dovoljno sam sebi reći “daj se opusti!”, jer nas to neće dovesti u opušteno tjelesno stanje.  Opuštanje učimo i vježbamo kao npr vožnju biciklom, te ju je potrebno ponavljati da bismo osjetili njene efekte i učinkovito je primjenjivali. Potrebno je da tijelo aktivno dovodimo u stanje relaksacije.

Djelotvorne su vještine trbušnog disanja i progresivne mišićne relaksacije. Njima potičemo prirodne relaksacijske odgovore u tijelu koji stvaraju stanje opuštenosti. Dublji i polagani udisaji u donje dijelove pluća potiču prirodni relaksacijski odgovor. Grč u različitim dijelovima tijela možemo opustiti postepenim napinjanjem i opuštanjem tih dijelova tijela. Odvojite vrijeme za usvajanje i prakticiranje ovih vještina.

Opuštanje prilagodite svom stilu

Svatko od nas preferira različite razine pobuđenosti i tome je potrebno prilagoditi svoje opuštanje. Pomaže sjetiti se kako ste se umirivali kao dijete.

Voljeli ste repetitivne, samotne aktivnosti? Povući se, čitati i proanalizirati problem? Organizirajte si “stress-free” oaze u kojima ćete slušati laganu glazbu, čitati ili voditi dnevnik i “doći sebi”.

Voljeli ste se ispucati kroz fizičku aktivnost? Aktivni tipovi će preferirati dinamične oblike relaksacije, kroz planinarenje, odmak iz situacije kraćim putovanjem ili izletom, živahan provod. Možda se osjećate preumorni pokrenuti se prema tome, no podsjetite se na onaj dobar osjećaj iza.

Ako ste uvijek voljeli porazgovarati o problemima, potražite si takvu podršku i sada. Voljeli ste raditi s rukama, crtati, išli ste na zbor i pjevali? Radite nešto kreativno. Ako ste sanjarili – sada koristite imaginacije za opuštanje.

 Senzorna stimulacija i pokret

Kod nošenja s neposrednim stanjem nemira, napetosti ili bezvoljnosti posebno koriste instant podizači raspoloženja.  Angažiranjem svih 5 čula možemo se razbuditi ili opustiti – ovisno o potrebi.

Neke super opusti kad su nemirni pogledati lijep prizor, ugodan video, šetnja parkom i zelenilom…. Možete pustiti relaksirajuću ili energizirajuću glazbu. Popiti ukusan čaj ili kavu, bombon ili žvaku, pojesti naranču… Promasirati se, ili opustiti uz mirise eteričnog ulja. Protegnuti se, napraviti par čučnjeva, ispuhati se, viknuti u jastuk, umiti se hladnom vodom… otići u kraću šetnju, gnječiti anti-stresnu lopticu…

Senzorna stimulacija nas može razbuditi ili umiriti, potrebno je da istražite kako na vas djeluju različiti pdoražaji. Okupiranje čula nas svakako fokusira u trenutak, čime se osjećamo življi i prisutniji. Odvaja nas i od kaskade negativnih misli i briga koje su čest izvor kroničnog stresa. Ovako relaksirani, razbuđenih osjetila se možemo osvježeni vratiti problemskoj situaciji i jasnije je vidjeti i bolje se s njome nositi.

Eksperimentirajte i pratite što “pali za vas”. Prakticiranje opuštanja je tek jedan komadić u mozaiku upješnog nošenja sa stresom. Uključite se u niz radionica “Čilanje četvrtkom” i otkrijte kako se uspješnije nositi sa stresom i uvesti balans u svoj  život!

Jadranka Orehovec, psihologinja

Objava Ne mogu se opustiti! pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

 Robujete li svojim užicima i prepuštate im se iako “znate “da to nije dobro za vas? Ili znate povući kočnicu, odoljeti iskušenju i kontrolirati svoje impulse?

Svatko od nas ima svoj „gušt“: čokolada, cigareta, igranje igrica, čitanje (lakog) štiva, surfanje netom, gledanje TV-a….. Mmmmm kako je ugodna popodnevna kava nakon napornog radnog dana, zabavan vikend izlazak s prijateljima ili gledanje uzbudljivog trilera uz kokice… Super je znati uživati u životu i imati svoje (male) rituale opuštanja i uživanja. Poželimo da takvi trenuci traju vječno (pa ih nekad i produžimo)!

Ipak, oni ne mogu trajati vječno, a i da mogu sigurno bi prestali biti tako dobri. Jer iako smo biološki programirani da smo sposobni doživjeti užitak i da mu težimo – imamo i plafon u doživljavanju uživanja. To nas čuva da se ne fiksiramo na objekte užitka, te da budemo u stanju prekinuti s ugodnim aktivnostima. Nije naša jedina životna misija stalno uživanje. Imamo i druge zadatke zbog čega trebamo znati “povući kočnicu”.

Pretjerano prepuštanje trenutnoj ugodi nas košta. Da, u trenu nam je lakše, no nakon zasićenja već gledamo što ima iza što bi mogli konzumirati. Taj hedonistički mlin nas stalno vrti i zapravo ostajemo stalno frustrirani. Kad se povuče mini-euforija ugode iza nas stignu nus-pojave pretjeranih konzumacija i nezadovoljstvo jer smo zanemarili druge važne ciljeve. “Prisjedne” nam gledati TV cijeli dan – em više nije zanimljivo, em smo pali ispit zbog ne-učenja. Tako nas pretjerivanje s užicima sputava i čin naš život kaotičnim. Osjećamo se slabi jer smo izgubili kontrolu i popustili iskušenju.

Kad „sve to znamo“, zašto je tako teško obuzdati sebe? Jer smo bića ugode i težimo ugodi. A brza-ugoda-nadohvat-ruke je vrlo privlačna i često jača od tamo-negdje-daleke-ugode koju ćemo doživjeti kad ostvarimo dugoročni cilj. Što smo gladniji ugode  – pohlepniji smo i teže odolijevamo iskušenjima. Što smo više puta popustili – manje sebi vjerujemo da ćemo drugi put ustrajati. Često naše loše navike odražavaju naš loš stav prema sebi – da nismo vrijedni dobrih stvari i da smo preslabi za ostvariti zdravije izbore. Odustajanjem od nekih želja je zato znak ljubavi i brige za sebe.

No čega smo zapravo gladni i što to dobivamo kroz taj užitak? Alkohol, cigarete i „mozak na pašu“ aktivnosti često služe da otupe neugodne emocije dosade, tjeskobe, praznine, napetosti, nezadovoljstva sobom, frustriranosti, umora… Jasno je da se ne želimo osjećati loše i da se želimo rasteretiti te tenzije i pobjeći u ugodnu stimulaciju, lakoću… Snažan je impuls u nama koji nas gura “brzo se utješi, podigni, opusti” i hvatamo se za brzo zadovoljstvo nadohvat ruke. Nervozna sam jer mi ne ide učenje i bojim se da ću pasti ispit – pa se brzo “utješim” hranom ili “podignem” izlaskom. Da, privremeno je tenzija olakšana i ostvarena lakoća samozaborava, ali iza me stiže osjećaj krivnje i nagomilani problemi.

Zato je važno prepoznati pravu “glad” u podlozi pretjeranog bijega u ugodu i iskušenja. Jesmo li neispavani, u stresu, fali nam zabave, partnerski nam je odnos loš, kronično smo napeti, bojimo se neuspjeha, teško toleriramo frustraciju i nestrpljivi smo… Potrebno je osvijestiti što nas zapravo muči da bismo znali i što trebamo u svom životu da bismo se osjećali bolje. Tada ćemo moći suzdržati se nečeg brzinski ukusnog i privlačnog, a dugoročno štetnog.

U nama je glad za ugodama koje nas mame i “vuku” – pa tu tenziju otpuštamo kad ih konzumiramo. Potrebno je uključiti zdrave kočnice volje – sposobnost upravljanja impulsima da bi neke užitke zakočili („ovo ne smijem!“), a druge potaknuli („ovo moram!“). Čvrsta odluka i jasne vrijednosti pomažu povećati privlačnost dugoročno važnih ciljeva i “raskrinkati” površnu privlačnih iskušenja.

Užicima sklone osobe pretjerano gutaju užitke, ali nakon puno kolača, cigareta i prepuštanja poroku ostaju krivnja, praznina i onaj osjećaj da ne živimo kako zaista želimo i možemo. Slom samokontrole je slom života osobe, jer je ona zarobljenik svoje gladi. Osmišljavanjem želja i ciljeva koji nam donose zadovoljstvo i smisao na kratke-srednje-duge staze čini nas manje „gladnima“ i slabima na brze i potencijalno štetne prečice do dobrog stanja.

Jadranka Orehovec, psihologinja

Objava Odoljeti iskušenju pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Biološki smo programirani doživjeti zadovoljstvo. Ugoda nas uči da se događa nešto dobro što emocionalno pamtimo i “hoćemo još” toga i drugi put. No, da se ne bismo “navukli” i fiksirali na objekte ugode imamo mehanizam kočenja – biološki plafon doživljavanja užitka. Ovo je baza na koju se nadograđuje učenje iz iskustva s doživljenom ugodom-neugodom.

Kroz nagrade i kazne koje smo primili tijekom života mi učimo o uživanju – kako, kad, koliko i u čemu se smije uživati, koliko smo zaslužili dobrih stvari…Kad se uživanje oplete o puno srama, krivnje ili se ne uvodi princip ograničenja ugode razvijemo nezdrava uvjerenja ili destruktivne načine ostvarenja zadovoljenja.

Kad smo bili kažnjavani za užitak možda se on obojio sramom i otežano nam je doživjeti ga. Od strogog, moralističkog roditelja koji kažnjava uživanje naučimo da je uživati loše, da kvari karakter i da si ga dopuštaju samo slabići. Ili iskustvo odrastanja uz osobu koja se destruktivno prepuštala užicima u nama izaziva otpor i uvjerenje da je prepuštanje zadovoljstvima opasno jer ćemo potpuno izgubiti sve kočnice i ogreznuti u destruktivne užitke – pa ga stoga moramo zakočiti ili blokirati. Učestalo uskraćivanje nauči nas da je život muka i da se nemamo nadati dobrim stvarima. Kad je ljubav uvjetovana dobrim ponašanjem (“moraš biti dobar – kakav želim da budeš – da bi dobio ljubav i nagradu”) naučimo imati takav uvjetovan odnos prema sebi, pa si ne dopuštamo dobre stvari jer ih “ne zaslužujemo”. Ili uživanje doživljavamo kroz “perverzna” iskustva (kad za nas nisu namijenjena uobičajena zadovoljstva.

Psihoterapeut Eric Berne navodi slijedeće scenarije oko uživanja:

–          Nikad – scenarij onih koji nikad ne uživaju

–          Ponovno ispočetka – oni koji se stalno približavaju zadovoljstvu, ali ga nikako ne uspijevaju postići

–          Dok ne…- oni koji ne mogu uživati dok ne ispune obveze

–          Nakon –  oni koji mogu uživati u trenutku, no užitak je pokvaren jer iza nadolazi katastrofa

–          Zauvijek – “moram uživati” koje zadovoljstvo pretvara u obavezu i prisilu

I pretjerivanje s ugodom dovodi da osoba ne nauči odvojiti svoju želju od sebe kao cjeline i usvaja razmaženo “moram imati sve što hoću” uvjerenje. Ekstremni hedonisti pokušavaju probiti plafone užitka  sve intenzivnijom stimulacijom što može dovesti do stvaranja ovisnosti.

Ako smo bili brzo “tješeni” hranom, igračkama i skretanjem pažnje kad smo bili tužni – naučimo pretjerivati s time i ne otrpiti prirodnu frustraciju. Ovo dovodi do pretjerivanja i ovisnosti ne samo o supstancama nego i procesne ovisnosti – o aktivnostima i ljudima (Ann Wilson Schaef). Pa surfamo netom, gledamo tv, igramo igrice, kupujemo, vježbamo, pretjerano se stimuliramo da bismo ispunili unutarnju prazninu i nezadovoljstvo.  Kad živimo po principu ugađanja dolazimo u zamku stalnog nezadovoljstva poriva libida, što dovodi do još većeg osjećaja frustriranosti i očajanja.

Psihoanalitičari užitak gledaju kao pražnjenje tenzije nastale uslijed frustrirane potrebe. Naši prirodni instinkti i potrebe stvaraju životnu energiju – libido – koja nas pokreće i čini živima. Dok u najranijoj razvojnoj fazi funkcioniramo po principu užitka (neposrednog zadovoljavanja svih potreba) kasnije roditelji uvode princip realiteta učeći nas što se treba i što se ne smije i prema tome učimo odgađati i modificirati zadovoljenje potreba. Humanisti zadovoljstvo sagledavaju kao šire stanje  „flow“ (strujanje) užitka u izazovnim aktivnostima u kojima smo dobri. Pa su nam izvori zadovoljstva više od kratkoročnog uživanja u omiljenom piću – nego su osjećaj apsorbiranosti u aktivnost koju volimo (čitanje, bavljenje hobijem ili poslom )…

Bez užitaka u sada nam život može biti bljutav i “robotiziran”. No pretjerano, kompulzivno traženje užitaka i bježanje od neugode je prepreka ustrajavanju i gradnji dugotrajnijeg životnog zadovoljstva. Pravi je izazov za svakog od nas naći balans uživanja svim čulima u sadašnjem užitku i gradnje temelja za sutrašnji užitak.

Jadranka Orehovec, psihologinja

Objava Užitak i krivnja pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.