Potražite psihološku podršku! 

Savjetovanje i psihoterapija pomoći će vam nositi se s teškim osjećajima te postići dublji uvid u vlastite teškoće. Uvidi su praćeni proradom iskustava i radom na razvoju kapaciteta za samoprihvaćanje i promjenu.

Zato, potražite pomoć ako ….

–          …ste anksiozni, tjeskobni, doživljavate napadaje panike ili patite od kronične zabrinutosti i napetosti

–          …ste potišteni, depresivni, bezvoljni, obeshrabreni

–          …osjećate se loše u svojoj koži , nesigurni ste i sumnjate u sebe

–          …senzibilni ste i osjećate unutarnja previranja i nestabilnost

–           …ne znate upravljati vlastitom ljutnjom

–          … imate narušene odnose i teškoće uspostavljanja bliskosti

–          …ne se znate zauzeti za sebe

–          …osjećate se „zaglavljeno“ i ne znate kako pokrenuti svoj život nabolje

–          ….želite bolje razumjeti sebe i ostvariti osobni razvoj

 Terapija se se provodi integrativnim tehnikama iz različitih psihoterapijskih pravaca (Shema terapija, Kognitivno-bihevioralna terapija, Realitetna terapija…).

Trajanje seanse je oko sat vremena.

Cijena = 300kn/seansi.

Upiti i dogovori: jorehovec@gmail.com

Objava Psihološko savjetovanje pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

• ubrzan puls, lupanje ili preskakanje srca
• ubrzano disanje (hiperventiliranje), osjećaj teškoća disanja i ostajanja bez daha
• osjećaj gušenja i stiskanje u prsima
• glavobolja
• osjećaj slabosti, vrtoglavice, nesvjestice
• trnjenje i obamrlost u tijelu, pogotovo rukama i nogama
• valove vrućine i znojenja, ili drhtanja
• mučninu
• osjećaj da morate ići na wc
• osjećaj nestabilnosti (“čudan” doživljaj sebe ili okoline)
• osjećaj da gubite kontrolu i da će se dogoditi nešto strašno

Zbog straha ste počeli izbjegavati neke situacije (gužve, odlaske u velike dućane, vožnje tramvajem, autobusom..)? Ili u njih odlazite s velikom neugodom i u pratnji osobe s kojom se osjećate sigurno?

Stalno iščekujete i pribojavate se novog napada?

Pretragama je isključen somatski uzrok tegoba? 

Vjerojatno patite od paničnog poremećaja.

Kako nastaje panika?

Koliko god neugodne bile, ove tjelesne reakcije su dio prirodne alarmne reakcije tijela u emociji straha. Ta je reakcija evolucijski razvijena i nastaje u situacijama opasnosti da bi pripremila tijelo za “bijeg ili borbu”. Brže dišemo tako da kisikom bolje opskrbimo mišiće, srce ubrzano kuca da krv brže kola i opskrbi mišiće, mišići se ukoče u spremnosti za akciju, … Sve ovo nam je korisno za preživljavanje u stvarnoj opasnosti.

No tijekom panike se ove reakcije javljaju bez postojanja stvarne opasnosti. To je lažni alarm – kao kad se preosjetljivi auto-alarm pogrešno aktivira na bezopasan signal (jači vjetar) kao da je prijeteći. Neki od nas imaju osjetljivije alarmne sustave koji se lakše lažno aktiviraju. Neki su skloniji opaziti tjelesne znake i protumačiti ih kao prijeteće, pa upadnu lakše u začarani krug koji održava panične smetnje.

Tako se početna prirodna tjelesna senzacija, ili lagana tjeskoba pojačava daljnjim paničnim mislima kako ste u velikoj opasnosti„Događa se nešto strašno“, „Nešto nije u redu sa mnom“…. (da ćete umrijeti, poludjeti, doživjeti infarkt, izgubiti kontrolu…). Normalno je paničariti u situaciji kad osjećamo da nam se nešto grozno događa. Tijelo samo reagira na ono na što ga je vaš um pripremio – da dolazi velika opasnost.

Začarani krug

Zato često pobjegnete iz situacije u kojoj ste osjetili paniku (izjurite iz trgovine, tramvaja…) i odete na mjesto gdje se osjećate sigurno. Možda ste tako uvjereni da ste u opasnosti da zovete hitnu pomoć.

Normalno da bi svatko htio izbjeći ovo stanje, pa počnete izbjegavati slične situacije u budućnosti, nikud ne idete bez “sigurne osobe”, ili radite neke stvari da bi se osjećali sigurnije (nosite sa sobom bocu s vodom ili tabletu za smirenje, prestanete piti kavu…).

Zatim stalno skenirate tjelesne senzacije i provjeravate “je li sve u redu” ili ponovno počinje napad. Svaki opaženi osjet panično tumačite kao znak “Evo opet kreće”, “Nešto se užasno događa”…

Upravo ova hipervigilnost, panične misli i ponašanja izbjegavanja stvaraju začarani krug u panici i održavaju i izazivaju nove panične smetnje.

Kako si možete pomoći?

Znajte da je panika lažni alarm

Simptomi panike nisu znak da nešto ne valja, nego su “dobra reakcija u krivo vrijeme”, tj. lažni alarm koji se javlja kad nema prave opasnosti. Taj je alarm neugodan, ali nije opasan. Funkcija straha je zaštiti vas, a ne vam nauditi. Kad to znate možete prekinuti začarani krug paničnih misli koji vodi u spiralu panike.

Kontrolirajte disanje

Ubrzano disanje vodi do hiperventilacije koja pojačava daljnje neugodne tjelesne senzacije i panične osjećaje. Zato polako udišite kroz nos, uz dulji izdisaj kroz usta. Pomaže lagano odbrojavati u sebi prilikom udisaja – izdisaja.

Koristite distrakciju

Na početne znakove smetnji usmjerite pažnju na objekte u svojoj okolini. Nabrojite sve zelene objekte, prebrojite koliko osoba oko vas nosi naočale… Opisujte ono što vidite u okolini ili se mentalno zaokupite jednostavnim zadacima.

Primijenite umirujući samogovor

Podsjetite sebe da ste sigurni, da se ništa strašno ne događa: ”Samo mirno”, “Proći će”, “Prošao sam to i prije”…  Jer istina je da koliko god teška bila, panika u jednom času prestaje.  Ljudi ne polude ni umru od napada panike.

Ne izbjegavajte situacije u kojima postajete anksiozni

Izbjegavanje održava i pojačava smetnje. Zato nemojte koristiti izbjegavanje – nego se postepeno izložite situacijama koje bude anksioznost. To je najbolji način da se uvjerite da se početna anksioznost uskoro smiruje, te se zapravo ništa strašno ne događa.

Poradite na svojim emocionalnim tegobama

Prvi panični napadaji nekim osobama počinju u periodima stresa, porasta odgovornosti i pritisaka, separiranju i prekidu važnih odnosa, prelasku u novu životnu fazu… Često ti simptomi ukazuju na dublje emocionalne konflikte na kojima osoba treba raditi radi uspostavljanja ponovnog balansa i kvalitete života.

 Ako se i dalje teško nosite sa smetnjama, potražite stručnu pomoć. Kognitivno-bihevioralna terapija je najučinkovitija u tretiranju ovog tipa smetnji. Obratite nam se s povjerenjem radi psihološke procjene smetnji i provedbe KBT tretmana. 

Cijena 1 termina: 250kn

Jadranka Orehovec, specijalistica kliničke psihologije

Objava Upomoć, hvata me panika! pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Kronična napetost i nervoza postali su vam uobičajeno stanje i više ste zaboravili kako uopće izgleda biti opušten. Ujutro se dignete umorniji nego što ste legli, kroz dan se vučete s osjećajem grča i nervoze i teško se fokusirate na zadatke pred sobom? Navečer se jedva smirite i zaspete, opterećeni brigama i osjećajem kako vam je život pun nervoze i stresa?

Shvatite sa zebnjom da ćete se razboljeti ako nešto ne promijenite.

Moram se opustiti! Da, ali kako?

Sada vam je “opuštanje” piće navečer, pušenje, “trpanje hranom”, ili tableta za glavobolju … Niste sretni jer te metode imaju svoju cijenu  (debljanje – novi izvor stresa, potencijalni razvoj ovisnosti…)  Zakopate u rad, furate se na adrenalin i pretvarate sve je u redu, a ispod kucka strah “puknut će me infarkt”. Provedete večer pred TV-om, od čega se iza osjećate još ispraznije.

Opuštanje vam se čini luksuz koji si ne možete priuštiti. Nažalost ljudi katkad priželjkuju da se razbole da bi imali opravdanje da se odmore. Često ih tek kriza (zdravstveni problemi, značajni životni stresori i promjene) potakne da nešto poduzmu i dovedu si život u ravnotežu.

Nemojte čekati takve situacije! Pokrenite se već sada i poradite na razvoju vještina opuštanja i tehnika suočavanja sa stresom. Za početak, znajte da je opuštanje više od podizanja nogu pred TV-om.

Opuštanje je vještina koju možete naučiti

Nije dovoljno sam sebi reći “daj se opusti!”, jer nas to neće dovesti u opušteno tjelesno stanje.  Opuštanje učimo i vježbamo kao npr vožnju biciklom, te ju je potrebno ponavljati da bismo osjetili njene efekte i učinkovito je primjenjivali. Potrebno je da tijelo aktivno dovodimo u stanje relaksacije.

Djelotvorne su vještine trbušnog disanja i progresivne mišićne relaksacije. Njima potičemo prirodne relaksacijske odgovore u tijelu koji stvaraju stanje opuštenosti. Dublji i polagani udisaji u donje dijelove pluća potiču prirodni relaksacijski odgovor. Grč u različitim dijelovima tijela možemo opustiti postepenim napinjanjem i opuštanjem tih dijelova tijela. Odvojite vrijeme za usvajanje i prakticiranje ovih vještina.

Opuštanje prilagodite svom stilu

Svatko od nas preferira različite razine pobuđenosti i tome je potrebno prilagoditi svoje opuštanje. Pomaže sjetiti se kako ste se umirivali kao dijete.

Voljeli ste repetitivne, samotne aktivnosti? Povući se, čitati i proanalizirati problem? Organizirajte si “stress-free” oaze u kojima ćete slušati laganu glazbu, čitati ili voditi dnevnik i “doći sebi”.

Voljeli ste se ispucati kroz fizičku aktivnost? Aktivni tipovi će preferirati dinamične oblike relaksacije, kroz planinarenje, odmak iz situacije kraćim putovanjem ili izletom, živahan provod. Možda se osjećate preumorni pokrenuti se prema tome, no podsjetite se na onaj dobar osjećaj iza.

Ako ste uvijek voljeli porazgovarati o problemima, potražite si takvu podršku i sada. Voljeli ste raditi s rukama, crtati, išli ste na zbor i pjevali? Radite nešto kreativno. Ako ste sanjarili – sada koristite imaginacije za opuštanje.

 Senzorna stimulacija i pokret

Kod nošenja s neposrednim stanjem nemira, napetosti ili bezvoljnosti posebno koriste instant podizači raspoloženja.  Angažiranjem svih 5 čula možemo se razbuditi ili opustiti – ovisno o potrebi.

Neke super opusti kad su nemirni pogledati lijep prizor, ugodan video, šetnja parkom i zelenilom…. Možete pustiti relaksirajuću ili energizirajuću glazbu. Popiti ukusan čaj ili kavu, bombon ili žvaku, pojesti naranču… Promasirati se, ili opustiti uz mirise eteričnog ulja. Protegnuti se, napraviti par čučnjeva, ispuhati se, viknuti u jastuk, umiti se hladnom vodom… otići u kraću šetnju, gnječiti anti-stresnu lopticu…

Senzorna stimulacija nas može razbuditi ili umiriti, potrebno je da istražite kako na vas djeluju različiti pdoražaji. Okupiranje čula nas svakako fokusira u trenutak, čime se osjećamo življi i prisutniji. Odvaja nas i od kaskade negativnih misli i briga koje su čest izvor kroničnog stresa. Ovako relaksirani, razbuđenih osjetila se možemo osvježeni vratiti problemskoj situaciji i jasnije je vidjeti i bolje se s njome nositi.

Eksperimentirajte i pratite što “pali za vas”. Prakticiranje opuštanja je tek jedan komadić u mozaiku upješnog nošenja sa stresom. Uključite se u niz radionica “Čilanje četvrtkom” i otkrijte kako se uspješnije nositi sa stresom i uvesti balans u svoj  život!

Jadranka Orehovec, psihologinja

Objava Ne mogu se opustiti! pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.