Potražite psihološku podršku! 

Savjetovanje i psihoterapija pomoći će vam nositi se s teškim osjećajima te postići dublji uvid u vlastite teškoće. Uvidi su praćeni proradom iskustava i radom na razvoju kapaciteta za samoprihvaćanje i promjenu.

Zato, potražite pomoć ako ….

–          …ste anksiozni, tjeskobni, doživljavate napadaje panike ili patite od kronične zabrinutosti i napetosti

–          …ste potišteni, depresivni, bezvoljni, obeshrabreni

–          …osjećate se loše u svojoj koži , nesigurni ste i sumnjate u sebe

–          …senzibilni ste i osjećate unutarnja previranja i nestabilnost

–           …ne znate upravljati vlastitom ljutnjom

–          … imate narušene odnose i teškoće uspostavljanja bliskosti

–          …ne se znate zauzeti za sebe

–          …osjećate se „zaglavljeno“ i ne znate kako pokrenuti svoj život nabolje

–          ….želite bolje razumjeti sebe i ostvariti osobni razvoj

 Terapija se se provodi integrativnim tehnikama iz različitih psihoterapijskih pravaca (Shema terapija, Kognitivno-bihevioralna terapija, Realitetna terapija…).

Trajanje seanse je oko sat vremena.

Cijena = 300kn/seansi.

Upiti i dogovori: jorehovec@gmail.com

Objava Psihološko savjetovanje pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

• ubrzan puls, lupanje ili preskakanje srca
• ubrzano disanje (hiperventiliranje), osjećaj teškoća disanja i ostajanja bez daha
• osjećaj gušenja i stiskanje u prsima
• glavobolja
• osjećaj slabosti, vrtoglavice, nesvjestice
• trnjenje i obamrlost u tijelu, pogotovo rukama i nogama
• valove vrućine i znojenja, ili drhtanja
• mučninu
• osjećaj da morate ići na wc
• osjećaj nestabilnosti (“čudan” doživljaj sebe ili okoline)
• osjećaj da gubite kontrolu i da će se dogoditi nešto strašno

Zbog straha ste počeli izbjegavati neke situacije (gužve, odlaske u velike dućane, vožnje tramvajem, autobusom..)? Ili u njih odlazite s velikom neugodom i u pratnji osobe s kojom se osjećate sigurno?

Stalno iščekujete i pribojavate se novog napada?

Pretragama je isključen somatski uzrok tegoba? 

Vjerojatno patite od paničnog poremećaja.

Kako nastaje panika?

Koliko god neugodne bile, ove tjelesne reakcije su dio prirodne alarmne reakcije tijela u emociji straha. Ta je reakcija evolucijski razvijena i nastaje u situacijama opasnosti da bi pripremila tijelo za “bijeg ili borbu”. Brže dišemo tako da kisikom bolje opskrbimo mišiće, srce ubrzano kuca da krv brže kola i opskrbi mišiće, mišići se ukoče u spremnosti za akciju, … Sve ovo nam je korisno za preživljavanje u stvarnoj opasnosti.

No tijekom panike se ove reakcije javljaju bez postojanja stvarne opasnosti. To je lažni alarm – kao kad se preosjetljivi auto-alarm pogrešno aktivira na bezopasan signal (jači vjetar) kao da je prijeteći. Neki od nas imaju osjetljivije alarmne sustave koji se lakše lažno aktiviraju. Neki su skloniji opaziti tjelesne znake i protumačiti ih kao prijeteće, pa upadnu lakše u začarani krug koji održava panične smetnje.

Tako se početna prirodna tjelesna senzacija, ili lagana tjeskoba pojačava daljnjim paničnim mislima kako ste u velikoj opasnosti„Događa se nešto strašno“, „Nešto nije u redu sa mnom“…. (da ćete umrijeti, poludjeti, doživjeti infarkt, izgubiti kontrolu…). Normalno je paničariti u situaciji kad osjećamo da nam se nešto grozno događa. Tijelo samo reagira na ono na što ga je vaš um pripremio – da dolazi velika opasnost.

Začarani krug

Zato često pobjegnete iz situacije u kojoj ste osjetili paniku (izjurite iz trgovine, tramvaja…) i odete na mjesto gdje se osjećate sigurno. Možda ste tako uvjereni da ste u opasnosti da zovete hitnu pomoć.

Normalno da bi svatko htio izbjeći ovo stanje, pa počnete izbjegavati slične situacije u budućnosti, nikud ne idete bez “sigurne osobe”, ili radite neke stvari da bi se osjećali sigurnije (nosite sa sobom bocu s vodom ili tabletu za smirenje, prestanete piti kavu…).

Zatim stalno skenirate tjelesne senzacije i provjeravate “je li sve u redu” ili ponovno počinje napad. Svaki opaženi osjet panično tumačite kao znak “Evo opet kreće”, “Nešto se užasno događa”…

Upravo ova hipervigilnost, panične misli i ponašanja izbjegavanja stvaraju začarani krug u panici i održavaju i izazivaju nove panične smetnje.

Kako si možete pomoći?

Znajte da je panika lažni alarm

Simptomi panike nisu znak da nešto ne valja, nego su “dobra reakcija u krivo vrijeme”, tj. lažni alarm koji se javlja kad nema prave opasnosti. Taj je alarm neugodan, ali nije opasan. Funkcija straha je zaštiti vas, a ne vam nauditi. Kad to znate možete prekinuti začarani krug paničnih misli koji vodi u spiralu panike.

Kontrolirajte disanje

Ubrzano disanje vodi do hiperventilacije koja pojačava daljnje neugodne tjelesne senzacije i panične osjećaje. Zato polako udišite kroz nos, uz dulji izdisaj kroz usta. Pomaže lagano odbrojavati u sebi prilikom udisaja – izdisaja.

Koristite distrakciju

Na početne znakove smetnji usmjerite pažnju na objekte u svojoj okolini. Nabrojite sve zelene objekte, prebrojite koliko osoba oko vas nosi naočale… Opisujte ono što vidite u okolini ili se mentalno zaokupite jednostavnim zadacima.

Primijenite umirujući samogovor

Podsjetite sebe da ste sigurni, da se ništa strašno ne događa: ”Samo mirno”, “Proći će”, “Prošao sam to i prije”…  Jer istina je da koliko god teška bila, panika u jednom času prestaje.  Ljudi ne polude ni umru od napada panike.

Ne izbjegavajte situacije u kojima postajete anksiozni

Izbjegavanje održava i pojačava smetnje. Zato nemojte koristiti izbjegavanje – nego se postepeno izložite situacijama koje bude anksioznost. To je najbolji način da se uvjerite da se početna anksioznost uskoro smiruje, te se zapravo ništa strašno ne događa.

Poradite na svojim emocionalnim tegobama

Prvi panični napadaji nekim osobama počinju u periodima stresa, porasta odgovornosti i pritisaka, separiranju i prekidu važnih odnosa, prelasku u novu životnu fazu… Često ti simptomi ukazuju na dublje emocionalne konflikte na kojima osoba treba raditi radi uspostavljanja ponovnog balansa i kvalitete života.

 Ako se i dalje teško nosite sa smetnjama, potražite stručnu pomoć. Kognitivno-bihevioralna terapija je najučinkovitija u tretiranju ovog tipa smetnji. Obratite nam se s povjerenjem radi psihološke procjene smetnji i provedbe KBT tretmana. 

Cijena 1 termina: 250kn

Jadranka Orehovec, specijalistica kliničke psihologije

Objava Upomoć, hvata me panika! pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Dugo se hrvate s anksioznosti, potištenosti, narušenim samopoštovanjem i ne vidite kako si pomoći. Razmišljate o traženju psihološke pomoći, no niste sigurni bi li vam zapravo koristilo? Niste jedini. Evo iskustva ljudi koji su i sami oklijevali potražiti psihološku podršku, no na kraju su poduzeli sve da se izbore za zadovoljniji i ispunjeniji život.

“Prije 7 godina  doživjela sam prvi napadaj panike. Svakodnevno sam samu sebe sam krivila za to. Ali stvarnost je drugačija: napadaji panike izabrali mene. Ja sam izabrala biti hrabra i tražiti pomoć da mogu opet živjeti punim plućima. Ovim putem želim zahvaliti Jadranki koja mi je svojim znanjem, iskustvom i toplinom pokazala da je svaki problem rješiv ako uz sebe imaš pravu osobu koja ti je mentor i oslonac.  U terapiji sam osvijestila i spoznala o sebi puno toga što mi je uvelike pomoglo, olakšalo i uljepšalo život i pokazalo da postoji bolje sutra. :)” (A.B., napadi panike)

“Jadranka je prije svega divna osoba, topla i puna razumijevanja. Došla sam kod nje zbog više problema (anksioznost i napadaji panike zbog kojih više nisam normalno funkcionirala u svakodnevnom životu, emocionalne poteškoće zbog zdravstvenih problema, faks koji još nisam završila, narušeni odnosi s roditeljima) zbog kojih mi je život stajao na mjestu. Osjećala sam da se moram pomaknuti i da je vrijeme za promjenu. Pribojavala sam se terapije i oklijevala upustiti u sve to, bojala sam se da će biti preteško i to mi je bila zadnja opcija.

Terapija mi je jako puno pomogla. Danas radim stvari koje su mi nekad bile nemoguće, npr. voziti se neopterećeno i bez panike u tramvaju. U relativno kratko vrijeme napredak je velik i jako sam ponosna na sebe, a neopisivo zahvalna Jadranki. Puno sam toga naučila i spoznala, kako razmišljam o sebi, gdje još mogu napredovati, kako raditi na tome da poboljšam svoj život.

I nisam još gotova, imam još stvari na kojima želim raditi ali to je u redu, znam da ako zapnem uvijek mogu otići Jadranki (i sigurno još hoću) koja će me saslušati i pomoći. Sama ta spoznaja mi daje snagu da i dalje hrabro guram naprijed. Hvala Jadranka na svemu! :)” (Z.K., 30g, problemi s anksioznosti).

Objava Iskustva i dojmovi pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.

Draga Izgubljena

Žao mi je što se osjećate izgubljeno i zakočeno u svom životu, s osjećajem da ne vrijedite i ne zaslužujete dobre stvari. Kriza je upravo to – kao da ste hodali manje više uspješno svojim putem, te iznenadno upali u rupu – i sad vam nije jasno ni kako ste u nju upali, ni kako iz nje izići. I tada je normalno da nam se sve čini crno, te da osjećate da ne možete ništa napraviti da budete bolje. No – možete napraviti puno toga! To što se osjećamo bespomoćno i beznadno – ne znači da smo zaista bespomoćni i da su stvari beznadne. Možete postepeno izići iz te rupe, što uz vlastitu, što uz podršku drugih.

Za početak je ključno da ovladate kaotičnim osjećajima koji vas sada preplavljuju. Uspostavite dobru i poticajnu strukturu u svom životu, jer to pomaže svladati kaos. Osmislite svoj dan, da on ima ritam: da brinete o svojim potrebama, imate vrijeme za rad i obavljanje nužnih obveza, ali i odmor, opuštanje, zabavu i druženje.  Nemojte se preplanirati i natrpati previše stvari u taj raspored jer trenutno to niste u stanju. No – nemojte niti cijele dane provoditi pasivni, u premišljanjima, analiziranju, samokritiziranju i prebiranju svega “što ste trebali napraviti, a niste”. To vam ne pomaže! A brinuti dobro o sebi – znači svjesno odabirati i uzimati u svoj život ono što čini da smo bolje!

Osnažite se da biste se imali snagu hrvati se sa ovim teškim osjećajima. Razmislite što vas osnažuje – jer to može biti različito za različite osobe. Pomaže raditi male, ugodne stvari koje vam vraćaju energiju, brinuti o svojoj unutarnjoj ravnoteži na svakom planu – dovoljno sna, odmora, tjelesne aktivnosti, zdrav ritam življenja, zadovoljavanje svojih potreba. Zauzimanje za sebe – pa i za to da trebamo vremena da “posložimo svoje kockice”. Ili da trebamo više podrške od drugih – zato jer smo u takvom periodu. U tom ritmu i strukturi ćete se polako osjećati sigurniji – a time i jači. Razumjet ćete bolje što vas smiruje, a što energizira i čini aktivnijom.

Uz sposobnost ovladavanja napetošću, sposobnost samosmirivanja, uz postepeno pomicanje sitnim odabirima prema smislenim izborima – možemo biti sve jači da poduzmemo odluke i korake ne samo na dnevnom planu – nego i na većem životnom planu. Postavljajte i ostvarujte male ali za vas smislene dnevne ciljeve – i kad osjetite zadovoljstvo koje dolazi kad ostvarimo postavljeni cilj, to će pomoći ojačati osjećaj vlastite moći.

Smanjite izraženu nesigurnost u doživljaju sebe i stalno negativno uspoređivanje s drugima. Pomaže podsjetiti se da je to kako vidimo sebe zapravo naša vlastita „slika“. Kad smo u tamnom raspoloženju – to je kao da naočale s tamnim okvirima. Kad smo preplavljeni negativnim osjećajima, onda smo i skloniji vidjeti negativne stvari u sebi i oko sebe, i sjećati se negativnih situacija iz svoje prošlosti, što samo još više pogoršava naše stanje. Podsjetite sebe na ono što je realno – na snage koje imate i postignuća koja ste ostvarili. Pomislite što je to što drugi cijene kod vas, što ima se sviđa? Možda vam vaš dečko može reći što voli kod vas i što ga drži u odnosu…). Sjetiti se bivših loših trenutaka, dana ili perioda – i kako ste ih prevladali.

Možda je teško vidjeti snage. No pomislite koliko već imate snaga i dobrih stvari u svom životu koji vam mogu biti oslonac i podrška za ovladavanje ovom krizom! Kažete da studirate – pa ste dakle bili u stanju ostvariti dovoljan uspjeh i upisati fakultet. Imate dečka, što znači da ste ga bili u stanju naći (i zadržati) unatoč ovakvim stavovima i sumnjama u samu sebe. Imate podršku prijatelja u svom životu – a ta ste prijateljstva stvorili (pa mora da im dajete i nešto drugo osim samih “jadikovki”). Kažete da se ne možete pokrenuti, ali evo aktivno tražite način kako da se osjećate manje nesretnima i nezadovoljnima.

A ovaj dio izraženog samoanaliziranja – morat ćete prihvatiti! Neki su ljudi prirodno skloniji samopropitivanju i ta im sklonost gledanju unutra donosi da više uranjaju u sebe i opterećuju se, no s druge strane i omogućava da više rastu i razvijaju se.

Psihološko vam savjetovanje može pomoći da bolje ovladate uznemirujućim osjećajima, vratite osjećaj nade i samopouzdanja, ali i prepoznate koje unutarnje sheme i konflikti utječu na nastanak ovakvih stanja u ovom trenutku vašeg života. Kad naučite prihvatiti sebe, ali i mijenjati svjesno ono što ne želite da bude dio vašeg psihološkog života – možete promijeniti način na koji gledate sebe, više se uključiti u vlastiti život.  To sve skupa sigurno će pomoći da se osjećate bolje u vlastitoj koži!

Jadranka Orehovec, prof. psihologije

Objava Kako se izvući iz krize? pojavila se prvi puta na Savjetovalište Taura.