Kako se izvući iz krize?

„Upala sam u krizu iz koje mi se teško izvući. Faks mi stoji na mjestu – i nisam sigurna želim li ga ili ne završiti. Nemam volje za učenje, ni ne znam vrijedi li to sveg tog truda i muke. Ne mogu se pokrenuti, a i ne znam kuda bih. Prijatelji i dečko su još tu, ali mislim da su umorni od mene i mojih jadikovka o tome kako je sve crno, a ja jadna. Ono što mi je najgore je stalni osjećaj nezadovoljstva sobom. Stalno se uspoređujem s drugima, ne sviđa mi se kako izgledam, zablokiram u situacijama kontaktiranja s drugim ljudima… Kako da si pomognem i ima li uopće pomoći za mene…“,  Izgubljena

Draga Izgubljena

Žao mi je što se osjećate izgubljeno i zakočeno u svom životu, s osjećajem da ne vrijedite i ne zaslužujete dobre stvari. Kriza je upravo to – kao da ste hodali manje više uspješno svojim putem, te iznenadno upali u rupu – i sad vam nije jasno ni kako ste u nju upali, ni kako iz nje izići. I tada je normalno da nam se sve čini crno, te da osjećate da ne možete ništa napraviti da budete bolje. No – možete napraviti puno toga! To što se osjećamo bespomoćno i beznadno – ne znači da smo zaista bespomoćni i da su stvari beznadne. Možete postepeno izići iz te rupe, što uz vlastitu, što uz podršku drugih.

Za početak je ključno da ovladate kaotičnim osjećajima koji vas sada preplavljuju. Uspostavite dobru i poticajnu strukturu u svom životu, jer to pomaže svladati kaos. Osmislite svoj dan, da on ima ritam: da brinete o svojim potrebama, imate vrijeme za rad i obavljanje nužnih obveza, ali i odmor, opuštanje, zabavu i druženje.  Nemojte se preplanirati i natrpati previše stvari u taj raspored jer trenutno to niste u stanju. No – nemojte niti cijele dane provoditi pasivni, u premišljanjima, analiziranju, samokritiziranju i prebiranju svega “što ste trebali napraviti, a niste”. To vam ne pomaže! A brinuti dobro o sebi – znači svjesno odabirati i uzimati u svoj život ono što čini da smo bolje!

Osnažite se da biste se imali snagu hrvati se sa ovim teškim osjećajima. Razmislite što vas osnažuje – jer to može biti različito za različite osobe. Pomaže raditi male, ugodne stvari koje vam vraćaju energiju, brinuti o svojoj unutarnjoj ravnoteži na svakom planu – dovoljno sna, odmora, tjelesne aktivnosti, zdrav ritam življenja, zadovoljavanje svojih potreba. Zauzimanje za sebe – pa i za to da trebamo vremena da “posložimo svoje kockice”. Ili da trebamo više podrške od drugih – zato jer smo u takvom periodu. U tom ritmu i strukturi ćete se polako osjećati sigurniji – a time i jači. Razumjet ćete bolje što vas smiruje, a što energizira i čini aktivnijom.

Uz sposobnost ovladavanja napetošću, sposobnost samosmirivanja, uz postepeno pomicanje sitnim odabirima prema smislenim izborima – možemo biti sve jači da poduzmemo odluke i korake ne samo na dnevnom planu – nego i na većem životnom planu. Postavljajte i ostvarujte male ali za vas smislene dnevne ciljeve – i kad osjetite zadovoljstvo koje dolazi kad ostvarimo postavljeni cilj, to će pomoći ojačati osjećaj vlastite moći.

Smanjite izraženu nesigurnost u doživljaju sebe i stalno negativno uspoređivanje s drugima. Pomaže podsjetiti se da je to kako vidimo sebe zapravo naša vlastita „slika“. Kad smo u tamnom raspoloženju – to je kao da naočale s tamnim okvirima. Kad smo preplavljeni negativnim osjećajima, onda smo i skloniji vidjeti negativne stvari u sebi i oko sebe, i sjećati se negativnih situacija iz svoje prošlosti, što samo još više pogoršava naše stanje. Podsjetite sebe na ono što je realno – na snage koje imate i postignuća koja ste ostvarili. Pomislite što je to što drugi cijene kod vas, što ima se sviđa? Možda vam vaš dečko može reći što voli kod vas i što ga drži u odnosu…). Sjetiti se bivših loših trenutaka, dana ili perioda – i kako ste ih prevladali.

Možda je teško vidjeti snage. No pomislite koliko već imate snaga i dobrih stvari u svom životu koji vam mogu biti oslonac i podrška za ovladavanje ovom krizom! Kažete da studirate – pa ste dakle bili u stanju ostvariti dovoljan uspjeh i upisati fakultet. Imate dečka, što znači da ste ga bili u stanju naći (i zadržati) unatoč ovakvim stavovima i sumnjama u samu sebe. Imate podršku prijatelja u svom životu – a ta ste prijateljstva stvorili (pa mora da im dajete i nešto drugo osim samih “jadikovki”). Kažete da se ne možete pokrenuti, ali evo aktivno tražite način kako da se osjećate manje nesretnima i nezadovoljnima.

A ovaj dio izraženog samoanaliziranja – morat ćete prihvatiti! Neki su ljudi prirodno skloniji samopropitivanju i ta im sklonost gledanju unutra donosi da više uranjaju u sebe i opterećuju se, no s druge strane i omogućava da više rastu i razvijaju se.

Psihološko vam savjetovanje može pomoći da bolje ovladate uznemirujućim osjećajima, vratite osjećaj nade i samopouzdanja, ali i prepoznate koje unutarnje sheme i konflikti utječu na nastanak ovakvih stanja u ovom trenutku vašeg života. Kad naučite prihvatiti sebe, ali i mijenjati svjesno ono što ne želite da bude dio vašeg psihološkog života – možete promijeniti način na koji gledate sebe, više se uključiti u vlastiti život.  To sve skupa sigurno će pomoći da se osjećate bolje u vlastitoj koži!

Jadranka Orehovec, prof. psihologije